Planinarski izlet na Velebit Zavižan i Baške Oštarije 12. – 13. svibnja 2018.

Planinarski izlet na Velebit Zavižan i Baške Oštarije 12. – 13. svibnja 2018.

Polazak u subotu 12. svibnja u 7.00 sati ispred glavnog ulaza u Velesajam, Avenija Dubrovnik 15. Naravno, moguća su i skupljanja na pomoćnim točkama u gradu.

Vozimo se auto-cestom do Otočca te dalje državnom cestom do Krasnog. Kratka pauza u Krasnom za kavu i nastavak puta do ulaza u NP Sjeverni Velebit – Bačić Siča te dalje do parkinga pod planinarskim domom Zavižan (1594 m). Uspon do doma u trajanju od desetak minuta.

Nakon kratkog odmora kod doma (u 11.00 sati) uspinjemo se opet desetak minuta do vrha Vučjaka (1645 m) s kojeg se otvaraju prekrasni pogledi prema Kvarnerskim otocima (posebno atraktivan je Goli otok!) te prema okolnim velebitskim vrhovima. Duže zadržavanje na vrhu s zahvalom prirodi što nam je dozvolila da dođemo do te fantastične točke. Primjetite: nalazimo se na 1.645 metara nadmorske visine samo nakon desetak munuta laganog uspona!

Povratak do doma. Nadamo se da će legendarni Ante Vukušić biti kod kuće da se s njime poslikamo i progovorimo koju riječ! Nastavak programa ovisi od broja sudionika izleta i od njihove psihofizičke snage. Tko želi moći će ostati kod doma i šetati se njegovom okolicom; druga grupa ide do Velebitskog botaničkog vrta i kruži njime izučavajući bilje i drveće; treća, najsnažnija grupa ići će na uspon na Veliki Zavižan – 1678 m (u povratku i oni mogu prošetati botaničkim vrtom). Taj dio izleta traje od 12.30 do 16.00 sati

Okupljanje kod doma svih sudionika izleta te oko 16.30 sati polazak prema Baškim Oštarijama. Vraćamo se preko Krasnog na auto-cestu kojom idemo dalje do Gospića, od Gospića se državnom cestom uspinjemo do planinskog prijevoja Baške Oštarije. Dolazimo u Prpin planinarski dom oko 19.00 sati. Večera, druženje, spavanje.

U nedjelju ujutro, opet zavisno od mogućnosti sudionika, šetamo okolicom Bašklih Oštarija te se uspinjemo na jednu od nižih i laganijih za uspon planina: Badanj, Basača … ili Sadikovac ili Kiza za najsnažniju grupu. Sve su kombinacije moguće! Može se i samo do spomenika zvanog Kubus pa nastaviti s ljenčarenjem kod Prpe! Dakle, „radni dio“ u nedjelju je u vremenu od 9.00 do 13.30 sati.

Oko 14.00 sati biti će ručak kod Prpe. Domaćin će napraviti neki gulaš … ne može se tu birati! Priključit će nam se grupa naših članova i prijatelja koja će krstariti Premužićevom stazom od petka! Uz ručak, predviđeno je i druženje s Prpom, njegove legendarne priče nikoga ne ostavljaju ravnodušnim!

Povratak prema Zagrebu oko 17.30 sati. Dolazak do Velesajma oko 21.00 sat.

 

Izlet je vrlo lagan, primjeren je svim generacijskim skupinama te ljudima koji po prvi put kreću u avanturu zvanu Velebit. Upoznat ćemo dva (od tri) najpoznatija lokaliteta na Velebitu, stvoriti si sliku što prilikom narednih dolazaka možemo tu prohodati, u čemu uživati i što istraživati! Onaj koji jednom dođe – sigurno se vraća i vraća!!! Naravno, pozivamo i snažnije i iskusnije planinare, oni će se moći samostalno zaputiti na atraktivnije lokacije (ali, naravno, uz striktno pridržavanje zadanih vremenskih okvira).

Na izletu želimo promovirati naše planinarske ciljeve: vidi web stranicu društva!

Prijevoz: zavisno od broja sudionika izleta: samo automobili ili kombi i automobili.

Cijena izleta: zavisno od broja sudionika, prijevoznih sredstava = 200.00 – 250.00 kn Konačna cijena biti će objavljena u četvrtak, dva dana prije polaska na put.

+ Spavanje kod Prpe: 70,00 kuna; plaća se u domu direktno vlasniku.

+ Ulaznica u Nacionalni park Sjeverni Velebit 25,00 kuna za članove plan. društava, ili 40,00 za nečlanove. Potrebno je imati planinarsku člansku iskaznicu uz sebe!!!

+ Ručak kod Prpe: 30,00 – 40,00 kn. Plaća se direktno vlasniku. Opcija; nije obavezno!

Izlet se plaća tijekom puta, nije potrebno uplaćivati akontaciju.

Planinarska oprema: proljetna višeslojna odjeća što znači: potkošulja, majica, lagani flis, vjetrovka, kišna kabanica, rezervne dvije majice, čarape, kapa, rukavice. Obavezne su gojzerice! Obavezna je čeona svjetiljka! Poželjni su planinarski štapovi (ne nordijski!). Ponesite zamku ako ju imate! Vreća za spavanje će dobro doći ali nije obavezna! Lončić za vodu, kavu … Ponesite zaštitu od vjetra i sunca! Ponesite priručnu putnu apoteku! Ponesite pribor za osobnu higijenu!

Prehrana: za subotu i doručak u nedjelju nosite sa sobom iz Zagreba! Ne treba pretjerivati! U subotu predvečer možemo stati u Gospiću u nekom šoping centru i kupiti namirnice za subotnju večeru i za nedjelju! Ako prvi put idete na dvodnevni planinarski izlet – javite se, posebno će vam biti pojašnjeno sve vezano uz hranu ali i uz planinarsku opremu!

Postoji mogućnost da se dogovorimo da u subotu napravimo zajedničku večeru u domu! Više bismo se družili, više bismo uživali!

Prijave se za sudjelovanje na izletu primaju se do srijede 9. svibnja; otkazati sudjelovanje se može do četvrtka 10. svibnja u 16.00 sati.

Prilikom prijave, molimo da napomenete da li ste za ručak kod Prpe ili niste.

Prilikom projave na izlet molimo da napomenete da li ste voljni voziti svojim automobilom. Vozači ne plaćaju cijenu izleta; suputnici plaćaju svojem vozaču. Cijena izleta biti će formirana tako da se pokrije vrijednost goriva te cestarine.

Možemo primiti najviše 12 sudionika

Na izlet idete na vlastitu odgovornost. Prijavom na izlet pristajete na moguće preinake plana puta zavisno od stanja na terenu a prema odluci vodiča. Budući da nas na izlet ide malo, požurite s prijavom! Sebi osigurajte sudjelovanje a nama olakšajte organizaciju izleta!

 

Organizator te vodič izleta: Zdravko Bartolić.

Prijave se primaju mailom zbazzzie@gmail.com ili na mobitel 099/2780040         

After work uspon na Medvednicu Šestinski Lagvić – PD Grafičar, 26. 04. 2018.

After work uspon na Medvednicu Šestinski Lagvić – PD Grafičar, 26. 04. 2018.

Uspinjemo se od restorana Lagvić, iznad šestinskog groblja, preko Medvedgrada do planinarskog doma Grafičar koji se je smjestio ispod Malog Sljemena.Uspon traje oko 1,5 sati. Predviđamo duži odmor u domu s upoznavanjem sudionika s misijom i ciljevima našeg planinarskog društva. Povratak istom stazom no, sad ćemo svratiti i u Medvedgrad da pogledamo noćna svjetla grada!

 

Mjesto okupljanja: parking ispod ulaza u restoran Lagvić.

Početak uspona točno u 17.00 sati. Predviđeni povratak do polaznog mjesta 21.30 sati.

 

Nije obavezno ali voljeli bismo da dođete u planinarskoj opremi: gojzerice, planinarski hlače i majica, planinarski štapovi, u ruksaku rezervna majica i tanka vjetrovka.  Obavezno je imati sa sobom naglavnu svjetiljku!

Ponesite dovoljno vode i neki okrepljujući zalogajčić. Napominjemo da planinarski dom Grafičar radi do 22.00 sata i da je dobro opskrbljen i hranom i pićem.

 

Vodiči i organizatori izleta:  Robert Tonković – 098 / 737 615  i  Zdravko Bartolić – 099 / 278 0040

Za sve dodatne informacije stojimo vam na raspolaganju. Molimo da svoj dolazak na uspon najavite vodičima.

 

Pridružite nam se !

Cilj nam nije biti najbrži već dobro se zabaviti, opustiti i udahnuti svježeg zraka nakon napornog radnog dana.

Izlet na Klek 21.4.

Izlet na Klek 21.4.

Predivan sunčan dan osvanuo je za naš prvi izlet na Klek, 1181 metar visoku planinu iznad Ogulina. Dio ekipe okupio se na parkiralištu kod Zagrebačkog velesajma, s ostatkom smo se našli u podnožju planine. Klek je zanimljiv po  brojnim legendama. Stijene nalikuju na diva koji se ispružio i zaspao na vrhu. Legende kažu da se u olujnim noćima na Kleku okupljaju vile i vilenjaci, a vještice stižu u ponoć i plešu i pjevaju.

Pri usponu susreli smo grupu koja se bavi snimanjem i slikanjem, imali su psa kojem su instalirali kameru GoPro Hero 6! Bit će zanimljivo vidjeti s pseće visine svo šarenilo proljetnih livada. Ekipa se inače ne bavi planinarenjem, nego hodaju svuda i snimaju. Malo smo pričali s njima, predstavili naše planinarsko društvo, upoznali se.

Ostavili smo ih u podnožju i krenuli dalje. Uz put proučavamo bilje koje je planinu preplavilo bojama i mirisima. Nakon nešto manje od sat vremena hoda stižemo do planinarskog doma podno vrha.  Pozdravili smo domara i planinare koji su uživali na suncu.

I mi malo uživamo i odmaramo se, a onda krećemo dalje prema vrhu. Do vrha se penje uz stijene, uz pomoć užadi i stepenica. Ipak, nije nam trebalo više od 15 minuta i eto nas na vrhu odakle puca pogled jako daleko. Prelijepo! Sunčamo se, a prilika je to i za zajedničku fotografiju.  Susrećemo djevojke iz Zagreba, rade tamo u bolnici, zainteresirale su se za naše društvo.

Puni dojmova, okrijepljeni svježim zrakom, ugodno umorni, krećemo natrag.

Razgovor s Larisom Mravunac, autoricom zbirke pjesama ‘Ulica Mirabel Bel’

Razgovor s Larisom Mravunac, autoricom zbirke pjesama ‘Ulica Mirabel Bel’

Putovanje unutar sebe… uvijek malo iznad vrha

 

Otkaz je bio nešto najbolje što mi se dogodilo, donio mi je novi život u slobodi

Foto: Dolores Svetić

Hrabrost me jako inspirira, pa i hrabrost žena koje odluče da više neće peći kolače za Božić

Larisa Mravunac, prevoditeljica s francuskog i autorica dječjih pripovijedaka od kojih je ‘Dječak u zvjezdanim čizmama’ ušao i u lektiru, tek se u 47.godini ohrabrila iznijeti na vidjelo i pjesme koje je godinama usput bilježila. Njezina prva zbirka pjesama ‘Ulica Mirabel Bel’ dotiče inspiracijom čitatelje, potičući ih da razmisle o svom životu i o onome što bi zaista htjeli, kako žele živjeti. Poziv Planinarskog društva Nad vrhom koje je organiziralo promociju njezine zbirke u sesvetskoj knjižnici doživjela je kao poziv da razmisli o vlastitim dosezima. ‘Je li potrebno, je li moguće da svakog dana sebe sasvim malo prestignem? Produbim? Nadrastem? I što bi se dogodilo da sam danas toliko hrabra da se svoj vlastiti vrh usudim prekoračiti?’ upitala se, ističući kako je u pitanju uvijek samo njezin vlastiti vrh, i ničiji više.

 

P: Zašto ste oklijevali objaviti pjesme koje ste godinama nosili u sebi?

O: Objaviti poeziju je kao da se ogolite pred cijelim svijetom, kao da s cijelim svojim životom na pozornici stojite pred svima. Dotada, pisala sam samo dječje priče, a iza njih se možete udobno sakriti. Međutim, čitatelji moje pjesme ne doživljavaju tako. Ispalo je da oni pjesme čitaju kao pjesme o njima, prepoznaju se. Zato mi je sad veliko zadovoljstvo predstavljati zbirku i razgovarati o njoj.

 

P: U zbirci gotovo i nema ljubavnih pjesama.
O: Pjesme zapravo jesu ljubavne, ali govore o ljubavi prema sebi, o otkrivanju sebe. Puno toga se događalo u mom životu, iza mene su već različiti životi na tom putu. Prije tri i pol godine dobila sam otkaz nakon što sam 16 godina radila u jednoj međunarodnoj tvrtki. Nas šesnaestoro dobilo je otkaz kao višak, pa to nisam doživjela kao znak da ne valjam. Ali, bilo je to nešto najbolje što mi se dogodilo u životu. Pamtim kako sam nakon otkaza u 10 ujutro pila kavu na Bundeku i uživala u tome što to mogu, slobodna i na radni dan.

 

P: I kako sad uspijevate preživjeti? Brine li Vas to?
O: Sad imam manje novca, jer imala sam jako pristojnu plaću, uspjela sam tako i stan kupiti, ali ne bih se više vratila u taj život stalnog zaposlenja. Bavim se različitim stvarima i novac uvijek dođe kad ga trebam pa ne brinem o tome. Ni u kom slučaju ne bih željela natrag.

 

P: U jednoj pjesmi ovako kažete: ‘Pristajala sam na svašta, zbog roditelja, prijatelja, susjeda, šefova, muževa. Puno je bilo raznih drugih zbog kojih je vrijedilo odustati od sebe.’
O: Godinama sam tako živjela, kao i mnogi. Prilagođavala sam se i ograničavala, nisam bila ono što sam željela biti. Iz današnje perspektive shvaćam da sam i to morala proći, jer kako bih mogla znati tko sam i što želim ako prvo ne prođem ono što ne želim, nešto što me ograničava. Ne želim sad reći da bi svatko trebao tako, ostaviti posao primjerice, jer svatko je nešto drugo, netko uživa u brojkama i radu od 8 do 4, netko ne.

         

„Je li potrebno… i je li moguće da svakoga dana sebe sasvim malo prestignem? Produbim? Nadrastem?“

 

P: I tako uživate u slobodi i otkrivate Mirabel Bel, lik iz nekoliko pjesama. Tko je ona?
O: Mogla bi biti bilo tko od nas. Mirabel Bel mi je došla u polusnu, između sna i jave, kad znate da spavate i da sanjate. Sanjala sam kako idem ulicom popločanom kamenom i vidim natpis ‘Ulica Mirabel Bel’, nazivam prijateljicu i govorim joj da ćemo se naći u toj ulici. Znam da sanjam i da moram zapisati to ime pa da ga ujutro proguglam. Zaista sam zapisala ime, ali Google nije znao ništa o njoj. To je bila šteta! Na kraju, ušla je u moje pjesme, pjesnikinja Mirabel Bel, i sad je Google već jako dobro pozna! Danas ona nije „samo“ lik iz knjige, nego je istinsko živo biće, vrlo snažno i hrabro, koje se znalo izboriti za sebe i prije nego je zbirka napisana… a nakon što je objavljena, upravo je Mirabel Bel ta koja pronalazi svoje čitatelje, organizira druženje u knjižnicama, i na svoj način mijenja svijet. Ako sam ja rodila nju – Mirabel Bel, i ona je jednako tako rodila mene – pjesnikinju. A to su jako važne stvari.

Foto: Dolores Svetić

Bilo je nezaboravno na snimanju filma ‘Mamma mia’ na Visu, prosijedi Pierce Brosnan sve je zgodniji’

P: U pjesmama preispitujete uobičajene životne odabire koje okolina očekuje: škola, ženidba, stan, auto, djeca.
O: To je nešto što se očekuje od svakoga, a za iskorak iz tog kalupa potrebna je hrabrost. Hrabrost me kao vrlina jako inspirira, o njoj pišem i u slikovnici ‘Dječak u zvjezdanim čizmama’, dječak se u toj priči upušta u avanturu, u nepoznato.

 

P: Današnje žene ponovo su pod pritiskom da budu ono što nazivate ognjištarkama, one koje ustaju u pet i okupljaju obitelj uz peć, uz juhicu i kolače.
O: To je u redu ako to žene žele. Ali, što ako ne žele? Nedavno je jedna poznanica odlučila da za Božić više neće peći kolače nego će ih kupiti. Divim joj se, to je stvarno hrabro ma kako izgledalo sitno.

 

 „I što bi se dogodilo da sam danas toliko hrabra… da se svoj vlastiti vrh usudim prekoračiti?“

 

P: Priroda, more i šume imaju važno mjesto u Vašoj poeziji.
O: Živimo stalno u pretjeranoj buci, previše se govori i larma. Tek u prirodi, u tišini, možemo se vratiti sebi. Često zato planinarim, ponekad i sama odem na Sljeme kako bih se obnovila.

 

P: Je li Vam u planini važno hodati u prirodi ili osvojiti vrh?
O: Ako se misli samo na osvajanje, moguće je izgubiti iz vida prirodu i doživljaj, ptice i cvijeće.

 

P: Što Vam se urezalo u pamćenje od planinarskih pohoda?

O: Klek. Tu planinu obavija neka tajanstvena atmosfera, upravo zbog priča o vješticama i vilama koje se tamo okupljaju. Na jednoj fotografji koju smo napravili na Kleku vidi se roj mušica koje su oblikovale lik vještice na metli, ha-ha. I Risnjak me se jako dojmio, taj kamen po kom se hoda.

 

P: Uz francuski, studirali ste filozofiju, a sad ste izgradili cijelu jednu svoju filozofiju života, prevodite, pišete, slikate, planinarite, plešete pa čak pravite i kozmetiku od prirodnih sastojaka. Je li ta kozmetika skupa?

O: Kad se primjenjuje onako kako ja to preporučam, nije skupa. Naime, mi svoju kožu zatrpavamo kremama i losionima. Od toga se koža mora braniti i ne održava samu sebe kako bi inače činila. Dakle, uvjerena sam da je puno toga potpuno nepotrebno. Kod primjene kozmetike slijedim princip „manje je više“. Kreme nam najviše trebaju ljeti kad je vruće ili po ciči zimi, gelovi za tuširanje potpuno su nepotrebni kao i regeneratori. Kosu perem samo biljkama. Završila sam srednju kemijsku školu, jer otac je htio da imam kruh u ruci, i to znanje koristim u izradi kozmetike. Održavam radionice i poučavam kako svatko može izraditi svoje šampone, kreme i sapune. I to me jako veseli.

 

Foto: Dolores Svetić

Klek obavija tajanstvena atmosfera ,zbog priča o vješticama i vilama. Na jednoj fotografiji koju smo napravili na  Kleku vidi se roj mušica koje su oblikovale lik vještice na metli, ha-ha

P: Život u slobodi omogućio Vam je i da sudjelujete u snimanju filma ‘Mamma mia’. Kako je bilo?
O: Predivno. Sudjelovala sam kao statistica, u scenama u kojima pleše 120 statista. I družila se s filmskom ekipom, bilo je nezaboravno. Listopad na Visu je predivan.

 

P: Tko Vam se najviše svidio?
O: Pierce Brosnan, mada mi nije bio simpatičan prije toga. Ali jako je ugodan, zanimljiv. S prosijedom kosom još je zgodniji.

 

P: Hoćete li i dalje pisati poeziju?
O: Pišem i dalje i za mjesec-dva bit će gotova druga zbirka. Onda o izdavačima ovisi kad će biti objavljena.

 

          „Samo svoj vrh … i ničiji više…”

Foto: Dolores Svetić

 

Silvana Perica

Noćni izlet na Sljeme – 19.4.2018.

Noćni izlet na Sljeme – 19.4.2018.

Trasa uspona:
Bikčevićevom stazom (staza broj 18) do plan. doma Puntijarka
Mjesto okupljanja:
parking kod ulazu na Bikčevićeve staze ispod žičare
Polazak na uspon: točno u 19.00 sati
Predviđeni dolazak do Puntijarke: u 20.00 sati.
Povratak s Puntijarke: kreće se točno u 21.00 sati Bikčevićevom stazom.

Obavezna oprema: naglavna svjetiljka!
Preporučljiva oprema: planinarske gojzerice, planinarski štapovi, rezervna majica …
Ponijeti dovoljno vode i neki okrepljujući zalogaj.

Napominjemo da planinarski dom Puntijarka radi do 21.00 sati i dobro je opskrbljen i hranom i pićem.

Svi sudionici izleta idu na vlastitu odgovornost.

Vodiči i organizatori izleta:
Robert Tonković / 098 737 615 i
Biljana Radić Keserica / 091 9007 001
Moliomo da im se obratite za sve dodatne informacije.
Nije obavezno, no preporučljivo je da svoj dolazak na uspon
najavite vodiču.

Pridružite nam se !
Cilj nam nije biti najbrži već dobro se zabaviti , opustiti i udahnuti svježeg zraka nakon napornog radnog dana.