Poveo se razgovor, tijekom jedne maksimirske šetnjice srijedom, o tome kako je svako drugo stablo u maksimirskoj šumi obgrljeno bršljanom. Da li je to u redu, ako nije zašto se ne čisti … zašto, zašto, kako, ja bih … trajalo je to predugo i ništa zaključili nismo. Sanji Pilić nije bilo teško da uputi na nekoliko relevantnih adresa upite o ovom našem kamenu smutnje; u nastavku su odgovori koje je dobila. (ZB)

 

Prvi:

Poštovana,

Bršljan (Hedera helix) je vrsta široko rasprostranjena u našem području. On je zimzelena drvenasta biljka koja se svojim korjenčićima samo pridržava za deblo stabla kako bi se uspravio te došao do svjetlosti i kako bi njegovi zeleni listovi mogli vršiti fotosintzezu. Znači da on nije parazit te ne crpi hranjive sokove iz stabla kako mnogi misle (ukorijenjen je u tlo baš kao i stablo).

Stablu koje je vitalno i zdravo bršljan ne nanosi štetu, već nasuprot on može i u nekim slučajevima i štititi samo deblo (od hladnoće i sunca) poput zelenog omotača.

Bobice bršljana su izrazito važne za mnoge autohtone vrste ptica koje se njima hrane, pogotovo u hladnom dijelu godine kada je izvor hrane oskudniji (crnokapa grmuša – Sylvia atricapilla, crvendač – Erithacus rubecula, drozd – Turdus philomelos, kos-Turdus merula, čvorak – Sturnus vulgaris). Sjemenkama bršljana pak hrane se šumski golubovi (golubovi grivnjaši-Columba palumbus). Mnoge vrste gore navedenih ptica također koriste bršljan kao zaklon i mjesto za izradu gnijezda, a važno je i skrovište šumskim vrstama šišmiša (npr. velikouhi šišmiš – Myotis bechsteinii). Također bršljan je stanište i mnogih kukaca kojima se šumski šišmiši hrane.

Cvijetovi bršljana pak izrazito privlače pčele koje sakupljaju dosta nektara i cvjetnog praha.

Kako je RH potpisnica Direktive o očuvanju divljih ptica (2009/147/EC), a koja govori o očuvanju svih divljih vrsta ptica pritom vodeći računa i o njihovom staništu, izvoru hrane, mjestu za gniježđenje i dr., dužni smo očuvati i bršljan.

Lana Jelić dipl. ing. biol.

Čuvar prirode

Odjel poslova neposrednog nadzora parka Maksimir

Javna Ustanova -Maksimir za upravljanje zaštićenim područjima Grada Zagreba

 

 

Drugi:

Poštovana,
bršljan nije toliko štetan za drveće, ono njemu prvenstveno služi kao oslonac.
Zato ga i možete vidjeti kako se penje čak i po zidovima.
Svojom težinom i bujnim rastom doduše može konkurirati krošnji stabala, ali danas ga ne smatramo tako štetnim kao nekada dok su lugari imali zadaću da ga presijecaju čim ga vide.
Inače bršljan ima lijepu dekorativnu ulogu zelenila u listopadnoj šumi zimi.
Nije planirano njegovo uklanjanje osim kod pojedinačnih stabala.

Zahvaljujemo na razumijevanju.

Tatjana Đuričić Kuric

Stručna suradnica za odnose s javnošću, Hrvatske šume